Naše preporuke

Margaret Atvud, 1985.
Handmaid's tale
Margaret Atvud, 1985.
Handmaid's tale

Handmaid's tale (Sluškinjina priča) ogromnu popularnost postigla je ekranizacijom, kada je serija od nekoliko sezona osvojila publiku širom svijeta. Prije nego je stigla na male ekrane, Sluškinjina priča je prvi put izdata kao knjiga, davne 1985. Genijalna Margaret Atvud nas vodi u izmišljeni svijet koji je toliko potkovan svim onim čemu svakodnevno svjedočimo, da je nemoguće zapitati se da li se ovo zaista može dogoditi.

Republika Gilead za zatočene žene (sluškinje), ima samo jedan zadatak. Da bogatim porodicama koje imaju djecu podari potomstvo. Ako se suprostavi, biće obješena na zidu ili izgnana u sporu smrt od radijacije. Ali čak ni represivna država ne može ubiti volju za životom i slobodom. To nam poručuju junakinje Margaretine knjige.

Sloboda nema cijenu, zato je i toliko dragocjena.

Anđela Micić 

Nikola Tesla, 1919.
Moji izumi
Nikola Tesla, 1919.
Moji izumi

Ova nedelja i dalje je u znaku najpoznatijeg fizičara, naučnika, inovatora. Nikola Tesla svojim patentima je postavio temelj onome što mi danas nazivamo „moderno doba“. U našem obrazovnom sistemu ovakav genije bio je nepravedno izostavljen. Na časovima ga nijesmo često pominjali, a za mnoge informacije bili smo uskraćeni. Loše za nas, ali sada imamo priliku da promijenimo tu sliku. Sada  mi kreiramo svoje vrijeme, i možemo da nadoknadimo ono što je izgubljeno, ne našom greškom. Nikola Tesla je zapisivao izume i zapažanja, sve što je zavređivalo njegovu pažnju pažljivo je dokumentovao. Uvijek se oslanjao na sebe, pa je tako 1919. objavio autobiografiju „Moji izumi“.

Prvo je nastao autobigrafski članak koji je objavljen u jednom listu, i izazvao veliko interesovanje, a zatim je Tesla objavio i potpunu autobiografiju. Predivno napisana, posebno značajno jeste da je namjenjena mlađoj čitalačkoj publici. Obuhvata veoma interesantne neobične i upečatljive događaje iz njegovog života. Knjiga nije pisana jezikom naučnika, već jezikom umjetnika, a ovaj genije bio je sve samo ne običan čovjek. Njegova autobiografija prava je prilika da se upoznamo sa likom i djelom inovatora kome moramo biti zahvalni.

Ana Kustudić

Vladimir Nabokov, 1955.
Lolita
Vladimir Nabokov, 1955.
Lolita

Lolita je roman rusko-američkog književnika Vladimira Nabokova, prvi put objavljen 1955. u Parizu na engleskom jeziku, na kome je roman i napisan. Autor je Lolitu sam preveo na svoj materinski ruski jezik.

Roman je slavan i iznimno cijenjen od kritike. Uprkos tome, po objavljivanju je zabranjivan zbog eksplicitnih dijelova. Razlog kontroverzi bila je iznimno provokativna tema: srednjovječni čovjek opsjednut dvanaestogodišnjakinjom s njom se upušta u ljubavnu avanturu koja naposlijetku prerasta u vezu.

Moderna knjižnica ju je uključila u svoj popis 100 najboljih romana na engleskom jeziku u 20. stoljeću gdje je zauzela 4. mjesto. Lolita je doživjela dvije ekranizacije: prvo ju je Stanley Kubrick uprizorio 1962, a zatim Adrian Lyne 1997

Džona Lerer, 2018.
Moć kreativnosti
Džona Lerer, 2018.
Moć kreativnosti

Uz knjigu koja vam otkriva tajne najvećih svjetskih mislioca i njihove formule za uspjeh, uputite se u potragu za kreativnošću. Još bolje, upoznajte moć kreativnosti.

Znate šta je najbolje što ćete saznati? Da kreativnost nije dar namijenjen odabranima, već pojam koji obuhvata raznovrsne i različite umne procese koje svi možemo naučiti da koristimo efikasnije. Lerer čitaocu pomaže da prilagodi svoje kreativne strategije zadatku koji je pred njim.

Autorka knjige vješto razbija mit o “kreativnim tipovima” i pokazuje kako nova istraživanja šire naše shvatanje ljudske kreativnosti.

Saznajte kakve su bile stvaralačke navike Boba Dilana i kakve su stimulanse koristili čuveni pjesnici. Zašto je u Engleskoj u doba kraljice Elizabete I došlo do eksplozije kreativnosti? Kako su u filmskom studiju Piksar osmislili radni prostor? Na ova i brojna druga pitanja, Džona Lerer ima odgovor. Svi ovi odgovori probudiće vašu kreativnost.

Anđela Micić