03.05.2021

Svjetski dan slobode medija – sa oznakom “loše”

Autor: Anđela Micić

Datum ko datum, ništa previše važno.

Danas je Svjetski dan slobode medija.

Danas govorimo o značaju iste, pozivamo se na slobodno novinarstvo, podsjećamo da su  novinari četvrta grana vlasti.

Danas, sjutra nastavljamo po starom.

Sjutra sloboda neće moći da sjedi za istim stolom gdje i novinari. Jer su već dugo u svađi. Toliko dugo da je manjak slobode postao prirodno stanje na koje slabo i obraćamo pažnju. Osim ovim nekim danima, poput današnjeg. Što i nema nekog efekta. Ispravka, nema nikakvog efekta. Zato smo od Reportera bez granica i dobili oznaku “loše”.


Foto: republicworld.com

Crna Gora – oznaka “loše”

Da je stanje medijskih sloboda u Crnoj Gori lošije nego lani, potvrđuju podaci iz godišnjeg izvještaja Svjetski indeks slobode medija, koji objavljuju Reporteri bez granica (RSF). U dokumentu objavljenom 20. aprila, koji procjenjuje situaciju u 180 zemalja, a zatim raspoređuje države u  šest oblasti po rangiranju indeksa slobode medija, na prvom mjestu je Norveška, a na posljednjem Eritreja. Naša država je prošle godine bila na 105 mjestu, a sada zauzima 104tu poziciju. Ni u zemljama regiona stanje nije naročito bolje, pa se susjedna Srbija nalazi na 93 mjestu, Albanija 83, Kosovo na 78…

Pandemija uticala na pad slobode medija

Iz iste organizacije (RSF), ukazuju na štetne uticaje koje pandemija koronavirusa ima na medije, te na činjenicu da se negativni učinci osjećaju od početka pandemije. Počev od toga da li virus uopšte postoji ili je u pitanju teorija zavjere, da li ga je i ko stvorio, do istinitosti podataka o broju zaraženih i preminulih, šire se nagađaja, glasine, neprovjerene i često netačne informacije. Sve to dovodi do osjećaja zbunjenosti, a onda i do opravdanog pitanja “Da li da vjerujem onome što se plasira?” Pravovremeno i profesionalno izvještavanje je na ispitu, a sloboda medija na tankoj žici koja lako može pući. Posljednja u nizu tema o pandemiji je vakcinacija, a broj nagađanja i neistina teško je izračunljiv.


Foto: Pexels - Redrecords

Napadi na novinare učestali, zločini nikad rasvjetljeni

U protekloj godini ubijeno je 49 novinara. Nešto manje od 60 ih je oteto, 389 zatočeno. Iako je broj ubijenih najmanji u proteklih 16 godina, bezbijednost novinara i dalje je u cijelom svijetu, ali i kod nas, na niskom nivou. Odgovor na pitanje zašto je to tako nije teško pronaći. Zato što se decenijama unazad stvara atmosfera u kojoj je sasvim normalno da je sloboda novinara proporcionalna tome o čemu piše ili govori, i koliko je njegov rad po nekoga “štetan”. Iako mala, Crna Gora nije umakla listi na kojoj se nalaze ubijeni novinari, a zločini nad žrtvama nikada nisu do kraja razjašnjeni.

Na kom je spratu sloboda?

Nastavićemo, još ko zna koliko dugo, da pričamo o slobodi medija, i još ko zna koliko će nam trebati da do nje, konačno i dođemo. Sad se čini dalekom. Dijelom smo i mi za to krivi. Kad su nam rekli da je jedino slobodno novinarstvo pravo novinarstvo, naučili smo to u teoriji, ali je praksa izostala. Možda nas gore pomenuti slučajevi kolega nauče. Mada je to ona najgora škola. Ali možda nas nauče. Valjalo bi.

“Ako sloboda išta znači, onda je to pravo da kažeš ljudima ono što ne žele čuti.” – Džordž Orvel

Foto (naslovna): Pexels