13.01.2021

Postoje i oni koje je kriza motivisala da krenu iz početka

Autor: RTS, DW (Dojče Vele)

Korona virus je mnogima donio gubitke, nezaposlenost i samoću. No, kriza je za mnoge motivacija za novi početak, a neke studije pokazuju da je primjera za to mnogo.

Istoričarki umjetnosti Sari Ahlert (ime promijenjeno) skraćeno radno vrijeme donjelo je mnoge prednosti. Njen poslodavac, jedna akcionarska kuća, je na proljeće tokom prvog lokdauna uvela skraćeno radno vrijeme. No, za razliku od nekih koji su ovu mjeru doživeli kao krizu, Sara je uživala u novonastalom slobodnom vremenu i shvatila koliko je zapravo patila zbog dosadašnjeg obima posla. „Kada smo ponovno počeli da razmišljamo o vraćanju na puno radno vrijeme, postala sam nervozna“, govori ova istoričarka umjetnosti.

Nakon nekog vremena je dala otkaz i ubrzo je našla novo radno mjestu koje nije toliko okrenuto komercijalnoj dimenziji umjetnosti. „Sada napokon mogu da se posvetim pitanjima u vezi umjetnosti“, priča Sara.

Njeni prijatelji su primjetili promjenu u njenom životu. Odjednom je imala vremena i za druge stvari ne samo za posao. Bez ove prisilne pauze koju je donjela pandemija, kako kaže, možda nikada ne bi primjetila da se pretvara u hrčka koji neprestano trči u svom točku.

Mnogi s lakoćom prolaze kroz krizu

Bez obzira na sve tmurne vijesti o broju novozaraženih, prepunim odjeljenjima intenzivne njege ili umrlima koji se nisu mogli oprostiti od svojih najmilijih, možda zvuči cinično, ali mnogi iz ove krize izvlače mnogo toga pozitivnog.

Rafael Kališ sa Instituta za istraživanje rezilijencije „Lajbnic“ kaže za Dojče vele kako se, kada je korona kriza u pitanju, građani dijele u dvije grupe. „Tu je jedna manja grupa za koju je virus donio velike rezove u životu. Tu su i oni koji spadaju u rizične grupe. A zatim imamo većinu koja trpi neka ograničenja zbog smanjenja kontakata i ostalih mjera“, kaže Kališ.

Ako se posmatra ova druga grupa, istraživanja koja se sprovode od izbijanja pandemije pokazuju da ova grupa relativno bezbolno prolazi kroz krizu. Jedna od najtemeljnijih studija je ona koju su uradili Univerzitet u Erfurtu i Epidemiološki institut „Robert Koh“. Tokom ove studije, koja je nazvana Kozmo, građani su uvijek iznova ispitivani o svom raspoloženju i brigama u vezi sa korona krizom. Ispitivanje pokazuje da je od marta zadovoljstvo među građanima na relativno visokom nivou.

Socijalno okruženje je odlučujuće

Kako pojedina osoba prolazi kroz krizu zavisi od tzv. rezilijentnih faktora. Pojam rezilijencija se odnosi na psihološku otpornost pojedinca, tj. sposobnost savladavanja kriznih životnih situacija bez trajnijih posljedica. Prema dosadašnjim istraživanjima rezilijantni faktori se u slučaju korona krize ne razlikuju od ostalih kriznih situacija.

Među te faktore spada i tzv. doživljena socijalna podrška. „Ako se osjećam socijalno podržanim, dakle ako imam mrežu koju sačinjavaju prijatelji, rodbina, kolege koji mi mogu priskočiti u pomoć u slučaju nevolje, tada to sve skupa može da djeluje snažno i umirujuće“, kaže naučnik Kališ.

No, tokom strogih mjera zatvaranja na proljeće su upravo društveni kontakti bili snažno ograničeni. „Oni koji uprkos ovim ograničenjima doživljavaju socijalnu podršku, zaista lakše prolaze kroz krizu“, zaključuje Kališ.

Prijateljstva se produbljuju

To je iskustvo koje je iskusila i Karin Krubek iz Bonna. Ova 51-godišnjakinja zapravo voli da bude sama. Ali, tokom proljećeg lokdauna, sama i bez partnera, uhvatio ju je strah da bi mogla da padne u neku vrstu izolacije. No, nakon razgovora s prijateljima strahovi su nestali. Prijateljstva su postala još dublja. Karin je čak nekim prijateljima rekla da ih voli, nešto što je inače rezervisano samo za partnera.

To je izazvalo i vrlo emotivne reakcije. „Prijateljstva su se intenzivirala. Mislim da je, kada nekom kažete: 'Volim te', to kao neka vrsta oslobađanja“, kaže Karin koja smatra da ovakvi doživljaji još više otvaraju put komunikaciji među prijateljima.

Brojni telefonski i video razgovori od početka korona krize, su doveli do toga da su prijatelji sada u stanju da kažu više nego ranije. Ponekad je dovoljan kratak poziv ujutro kako bi jedni drugima rekli „Dobro jutro!“. Iako Karin Krubek i sama finansijski trpi tokom korona krize zbog toga što radi u ugostiteljskom sektoru, zbog svojih iskustava sa socijalnim okruženjem povlači pozitivan bilans dosadašnjeg toka krize.

Vidjeti šansu u krizi

Sposobnost prepoznavanja šanse u krizi psiholozi nazivaju "positive appraisal", dakle pozitivna ocjena neke situacije. Pritom se, kako objašnjava psiholog Kališ ne radi o tome da na sve naivno gledate kroz ružičaste naočare. „Radi se o tome kako prepoznati probleme i rizike i primjereno na njih reagovati bez da se pada u stanje bespomoćnosti“, kaže ovaj stručnjak.

Osjećaj da nismo bespomoćni igra veliku ulogu u sposobnosti prevladavanja krize, pokazalo je Kozmo istraživanje. To je pred očima imao i stolar Juri Mecmaher koji je, uprkos svim upozorenjima, usred korona krize pokrenuo privatni biznis čime je sebi i drugima pokazao sposobnost držanja stvari pod kontrolom.

On se uprkos mnogim preprekama, poput odbijanja kredita, držao svog plana da nakon majstorskog ispita otvori svoju stolarsku radionicu. Nakon nekoliko mjeseci provedenih na birou za zapošljavanje, Juri je sada samostalni preduzetnik i ima posla preko glave.

Dovoljno razloga za zahvalnost

Još je teško predvidjeti hoće li se ovaj pozitivni trend zadržati i do kraja krize, koja će po svemu sudeći potrajati još koji mjesec.

Sara Alert, istoričarka umjetnosti s početka priče je kod mnogih u svom okruženju primjetila neku vrstu zahvalnosti za stanje u kojem se nalaze, koliko im je zapravo dobro.

Za psihologa Kališa je i to jedan znak za sposobnost prevladavanja krize:sposobnost da se promijeni tačka gledišta i da se zapita koliko je zapravo razloga za zahvalnost za život koji živimo.

Foto: latimes.co