17.10.2020

Pjesnik stećaka

Autor: Esma Sarić

Na današnji dan rođen je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika, njegova djela «Kameni spavač» i «Modra rijeka» su vjerovatno najznačajnije bosanskohercegovačke pjesničke kreacije dvadesetog vijeka.

Mak Dizdar, rođenim imenom Mehmedalija rođen je 17. oktobra 1917. godine u gradiću Stocu, u “donjoj Hercegovini”, gradu izraslom na čarobnim vodama rijeke Bregave i ovdašnjim, neprekidanim, višemilenijumskim tragovima ljudskog i čovječnog života. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo, a u književnost ulazi još kao gimnazijalac. Svoje radove je počeo potpisivati pseudonimom Mak, koji će, i privatno i službeno, koristiti do kraja života.

“Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi umjeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost.” – Mak Dizdar.

Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, “Vidovopoljska noć”, u štampariji prepolovljenu od državne cenzure.

Odmah početkom Drugog svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu. Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, također pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem trećeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac, smrću majke i najmlađe sestre. Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života.

Nakon rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, najprije se, veoma uspješno, vratio novinarstvu. Radio je i kao urednik u Tanjugu. Zatim osniva “Seljačku knjigu”, izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta mala Makova kuća ubrzo prerasta u “Narodnu prosvjetu”, jednog od najvećih i najznačajnijih izdavača na Balkanu. Kao rezultat više od jednog desetljeća dugog kreativnog i istraživačkog procesa, konačno objavljuje Kameni spavač (1966), koji se smatra krunom njegova sveukupnog književnog stvaralaštva i jednim od temeljnih ostvarenja književnosti Bosne i Hercegovine. Sa ovom zbirkom Mak je težio da kroz historijsku vizuru srednjovjekovnog čovjeka, arhaičnim jezikom i jezikom epitafa, probudi spavača pod stećkom u našim mislima. Pjesnika koji je Bosnu definirao stećcima i tezom da je ova zemlja prkosna od sna, koji je sanjao o pravdi i radio pravdu, nagradio je sarajevski bend Indexi, snimajući pjesmu, a kasnije i album pod nazivom Modra rijeka, čime je dodatno zacementiran status Dizdara kao autentičnog bosanskohercegovačkog pjesnika.

Danas, 17. oktobra 2020. godine, u 12 sati u sarajevskoj Vijećnici je obilježena 103. godišnjica rođenjaMaka Dizdara. Program je uključivao Partituru za gudački kvartet “Kameni spavač” Vlade Miloševića u izvedbi Gudačkog kvarteta SA Sinfoniette i recital poezije Maka Dizdara u izvedbi glumice Elme Juković i glumaca Igora Skvarice, Dine Sarija i Mikija Trifunova. Organizatori događaja su Fondacija “Mak Dizdar” i BZK “Preporod”, a pokrovitelji su Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo te Grad Sarajevo i gradonačelnik grada Sarajeva Abdulah Skaka.

Bosna je za velikog pjesnika kakav je bio Mehmedalija Mak Dizdar bila nepresušan izvor inspiracije. U njegovoj je poeziji vječno zaživio svijet kakvog odavno nema, skrojen od starih tekstova. Bosnu je definirao stećcima, kojima se u Radimlji kod Stoca vraćao dok je bio živ.

"Poezija Maka Dizdara sržno živi od postupka arhaiziranja modernog i moderniziranja arhaičnih kulturoloških i povijesnih vrijednosti" napisao je o Dizdaru književnik Enver Kazaz.

Ostale vijesti iz kategorije