02.06.2020

Kako klimatske promjene mogu da utiču na buduće pandemije?

Autor: nationalgeographic.rs

Foto: Shutterstock

Još uvijek se traži "krivac" za pandemiju novog korona virusa SARS-CoV-2. Potvređno je da je virus evoluirao prirodnim putem i da priče da je stvoren u laboratoriji nemaju nikakvu osnovu. Međutim, kako je došao do čovjeka još uvek nije sasvim razjašnjeno. Klimatske promjene, kako tvrdi više istraživača u intervjuima za različite svjetske medije, vjerovatno nisu direktno uticale na njegovo širenje, ali sa druge strane u budućnosti bi upravo zbog klimatskih promjena moglo da bude sličnih pandemija.

Covid-19, bolest koju izaziva nov virus je po svom porijeklu zoonoza, što znači da je patogen na čovjeka prešao sa životinje, a najveći broj pandemija u prethodnih 100 godina nastao je upravo na ovakav način. Prema izvještaju Američkog centra za kontrolu bolesti i prevenciju, tri od četiri novonastale bolesti potiču od životinja. Na prelazak štetnih mikroorganizama sa jednih na druge vrste mogu uticati promjene u temperaturi, ekstremni događaji poput suša i poplava, ali i ponašanje čovjeka, a na to upozoravaju istraživači već duži niz godina, piše sajt Klima 101.

Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije o klimi i infektivnim bolestima, klimatske promjene mogu imati širok spektar uticaja na pojavu zaraznih bolesti kod ljudi. Najčešće se u tom svjetlu govori o vektorskim bolestima, kao što je na primjer malarija, koje prenose insekti, ali promjene u okruženju mogu dovesti i do širenja drugih patogena.

Kako klimatske promjene povećavaju šansu da virus pređe sa životinje na čoveka?

Izmijenjeni uslovi u životinjskim staništima, kao što su promjene u temperaturi i količini padavina mogu uticati na to koliko je životinjama dostupna hrana, pa i na njihove migracije. Ukoliko one počnu da napuštaju svoja prirodna staništa i na primjer posjećuju njive, dolaziće sve više u kontakt sa ljudma koji će se tako suočiti sa mikroorganizmima na koje njihovo tijelo nije naviklo. Osim toga, poznato je i da čovjek sam zalazi u staništa životinja kako bi krčio šumu.

Istraživanja iz više oblasti pokazuju da će zagrijavanjem naša planeta postati drugačije mjesto za život i to ne samo po pitanju prirodnih uslova, već će dovesti i do socijalnih sukoba, nestabilnosti, siromaštva i migracija stanovništva. Sve ovo može uticati ne samo na širenje patogena direktno, već i na slabljenje zdravstvenog sistema.

U mnogim djelovima svijeta, klimatske promjene već otežavaju procese proizvodnje hrane, a u budućnosti bi to mogao da bude još češći slučaj, pa istraživači koji upozoravaju na opasnost od zoonoza kažu da bi ljudi u takvim uslovima mogli češće za ishranu da koriste divlje životinje.

Divlje životinje mogu biti pravi rezervoari mirkoorganizama koji za njih same nisu štetni, ali kod čovjeka uzrokuju bolesti. Za epidemiju ebole u Gabonu 1996. godine još uvijek ne postoji tačna retrospektiva, ali postoji pretpostavka da je do nje dovelo to što su se ljudi hranili mesom šimpanze. Sa druge strane, za epidemiju iste bolesti 2007. u zapadnoj Africi može biti uzrok konzumiranje slijepih miševa.

Klimatske promjene su direktnije uticale 1999. i 2000. godine na pojavu hantavirusnog plućnog sindroma u Panami. Reč je takođe o zoonozi, a virus koji uzorkuje bolest koja može biti smrtonosna prenose glodari. Pretpostavlja se da je u tom trenutku bolest buknula zato što su padavine bile dva do tri puta intenzivnije nego što je to ubičajeno.

Velika količina padavina je dovela do toga da glodari na raspolaganju imaju više hrane zbog čega se njihov broj naglo povećao što je dovelo do više bliskog kontakta sa ljudima.