Andrea Jelić: Top pet anime preporuka za sve ljubitelje japanske animacije

Anime, kao jedan od najpopularnijih žanrova, sve češće ubira plodove hvale i počasti. Mnogi imaju svoje favorite na koje se često pozivaju u svojim top 10 listama najboljih crtaća svih vremena. Miljenici su brojni i variraju od One Piece, Bleach, Shingeki no Kyojin pa do Kimi no Todoke, Demon Slayer i brojnih drugih voljenih naslova koji godinama pokreću i drže anime diskusiju živom. Ove nedelje smo imali priliku da porazgovaraju sa mladom novinarkom Centra za istraživačko novinarstvo, japanofilkom u duši, Andreom Jelić, o njenim omiljenim anime serijalima koji je i dan danas inspirišu, a koje bi preporučila svim svojim prijateljima, kao i onima koji tek ulaze u čudesan svijet japanske animacije.

Naruto

„Volim da kažem da Naruto nije samo anime ili manga. To je saga o prijateljstvu i bezuslovnoj ljubavi, samoći, odrastanju, napornom radu, kulturološkim različitostima, besmislenosti rata i važnosti zajedništva. Odrasla sam uz Naruta, i uvijek će biti moj najdraži anime“, započinje Jelić.

Objašnjava da joj je naročito dopadljivo to što je autor Masaši Kišimoto kao inspiraciju za mnoge likove i zaplete pronašao upravo japanskim narodnim pričama i legendama.

„Dok sam boravila u Japanu, primijetila sam veliki broj znamenitosti i mjesta koja su, makar na neki način, imala veze s Narutom. Što sam više istraživala, to sam više shvatala koliko je velika kulturna i vjerska simbolika u Narutu. Šinto (izvorna religija Japana) ima svoje vlastite bogove i mitove o stvaranju koji su potpuno jedinstveni za Japan. Izanagi i Izanami, Amaterasu, Tsukujomi, Susano… Sve su to japanski bogovi, koji u Narutu imaju posebnu simboliku. Čak i životinje u Narutu imaju određeno značenje. Za stvaranje lika Džiraje, recimo, poslužila je legenda iz Kine, iz perioda Song. Ovaj razbojnik, čije pravo ime nije poznato, bio je nešto slično Robin Hudu. Kad je priča stigla do Japana, dodati su elementi metamorfoze i nindža misticizma. Sve su ovo primjeri kako Japanci njeguju i osavremjenjuju tradiciju“, objasnila je Jelić.

Dodaje da nastavak sage, Boruto – Naruto Next Generation i povrh svih svojih mana predstavlja zanimljiv dodatak prethodno spomenutoj franšizi.

Mahō Shōjo Madoka Magika - Puella Magi Madoka Magica

„Ovo je jedan od rijetkih animea žanra magical girl, u kom ženski likovi koji doživljavaju tipične magical girl transformacije, nijesu kliše šodžo kreature, žrtve seksizma koji se nerijetko srijeće u japanskim animiranim filmovima i serijama namijenjenih tinejdžerskoj publici, prvenstveno djevojčicama. Ovaj žanr, inače, među popularnijim je u Japanu i donosi veliki novac. Madoka Magica je vrlo hrabar i revolucionaran anime baš zato jer je originalan - u njemu magične djevojke postaju čudovišta, same sebi prijetnja. Ovaj anime govori o depresiji, prijateljstvu, ljubavi kroz vrijeme, lažnoj ljubavi, ljubavi prema životu..“, ističe Andrea za naš portal.

Mišljenja je da ga krase neobičan umjetnički stil i uzbudljiva borbena muzika, a naročito joj se svidjelo to što ovaj anime nema tačno određene zlikovce, već su svi likovi obojeni nijansama sive.

Bilo koji Ghibli film čiji je autor Hajao Mijazaki

„Moj najdraži je Laputa:Castle in the sky, samo zato što sam ga prvog pogledala. Ovo je vrlo slojevit anime, ali mogli bismo da kažemo da je glavna tema, koja se, u suštini, prožima kroz sva Mijazakijeva djela, važnost zaštite prirode. Pored toga, ovo je i priča o užasima rata, učincima tehnologije, pogubne halapljivosti… Brat i ja smo zajedno odgledali gotovo sve Mijazakijeve filmove i mogu slobodno da kažem da su oni umnogome uticali na naše dječje umove, kao i na formiranje prvih stavova“, iskrena je naša sagovornica.

Dodaje da Mijazakija voli zbog toga što bezuslovno vjeruje u besmislenost sukoba i što je pacifista. Prema njenom mišljenju, on je obesmislio dodjelu Oskara, kada je 2003. odbio da preuzme nagradu za svoj film Začarani grad. Nije želio da dođe u SAD i preuzme je, jer je ta zemlja tih godina bombardovala Irak. Iz njegovih djela, bilo filmskih, bilo životnih, tvrdi, ne možemo da ne naučimo nešto lijepo i korisno.

Boys over flowers

Naša sagovornica priznaje da ima i gilti pležr među ostvarenjima koja je najviše inspirišu.

„Klasični šodžo anime, uz jedan izuzetak. Za glavni lik ima djevojku koja ne da na sebe, bori se protiv nepravdi i za svoje mjesto pod suncem. Ona ne traži zaštitnika u muškarcu, već u sebi, što je rijetkost vidjeti u šodžo anime serijalima“, kazala je.

Kono Sekai no Katasumi ni - U ovom kutku svijeta

Kao finalnu seriju koju preporučuje svima izdvaja Kono Sekai no Katsumi ni.

„Sunao Katabući će pričom koja prati život i odrastanje jedne djevojke u Hirošimi prije i tokom Drugog svjetskog rata izazvati u gledaocu/teljki sijaset emocija u svega dva sata. U ovom filmu su nježna priroda i tradicionalna kultura Japana suprotstavljene surovim posljedicama rata. Iako je riječ o fikciji, vjerujem da je pozadina priče definitivno zasnovana na fragmentima života stvarnih ljudi koji su 1940-ih živjeli u ovom dijelu Japana. Čak i stariji Japanci i Japanke gledaju anime – godine nemaju ništa s tim. Pitam se kako je bilo nekima koji su preživjeli ratne godine, a potom i period koji je uslijedio dok se država dizala iz pepela, dok su gledali ovaj film“, zaključuje Andrea Jelić za Makanje.

Izvor naslovne fotografije: Privatna arhiva sagovornice