18.01.2023

Amber alert - Inicijativa koja život znači

Autor: Sofija Kirsanov

Otmica djeteta je jedan od najvećih strahova roditelja, policije, i društva uopšte. Iako čini veoma mali procenat svih slučajeva nestalih osoba na međunarodnom nivou, generalno se smatra da ovaj scenario predstavlja najveći nivo rizika po bezbjednost djece. Da stvar bude još složenija, svaka zemlja teži da usvoji vlastitu, neobavezujuću definiciju onoga što predstavlja nestanak djeteta. One imaju značajne varijacije, što često dovodi do kašnjenja u ključnim ranim fazama portage.

Problem nestanka  je kompleksan i osjetljiv na lokalnom, nacionalnom i svjetskom nivou, jer ne mari za klasu, rasu i uzrast, a obuhvata pravne, psihološke i sociološke aspekte, koji se dodatno komplikuju usled snažnih emocija bližnjih nestalog  djeteta. Igor Juriću, predsjedniku Fondacije Tijana Jurić, čiju je ćerku Tijanu Dragan Đurić presreo i iste noći ubio u okolini Sombora 2014. godine, bolno lično iskustvo dalo je želju da spriječi slične tragedije u budućnosti, koristivši pomenute snažne emocije za dugogodišnju borbu za ostvarivanje ovog cilja.

On je u okviru pomenute fondacije 2015. godine započeo javno zagovaranje za uvođenje “AMBER alert” sistema u Srbiji. Nakon razgovora sa donosiocima odluka na temu uvođenja „AMBER alerta“ razgovori po ovom pitanju nisu nastavljeni.

Ipak, inicijativa nije zamrla. Naprotiv, nedavno je zaživjela snažnije nego bilo koja na Balkanu u posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući društvenim mrežama. Naime, Centar za nestalu i zlostavljanu decu (CNZD) koji je predstavljao korak dalje u Jurićevom djelovanju i preuzeo sve nadležnosti Fondacije Tijana Jurić nedavno je pokrenuo medijsku kampanju za uvođenje metode „AMBER Alert“. Na Instagramu je objava pod heštegom #hocemoAMBERalert za 24 sata imala 10,6 miliona pregleda i podeljena je više od 600 hiljada puta, a podršku inicijativi su pružili brojni građani okolnih zemalja.

Amber Alert Srbija

Izvor fotografije: amberalert.rs

U Americi se 1996. godine razvio sistem za rano upozoravanje prilikom nestanka djece pod nazivom "AMBER alert", nakon što je devetogodišnja djevojčica po imenu Amber Hagermen, oteta i brutalno ubijena. 

Na veb-sajtu amberalert.rs, stoji objašnjenje “AMBER alert” sistema: ova metoda predstavlja model širenja i objavljivanja informacija u javnosti u specifičnim slučajevima nestale djece. Objave putem različitih medija – televizijskih i radio emisija, Interneta, SMS poruka, ekrana na bankomatima, autoputevima itd. mogu da dopru do građana koji će zapamtiti lice djeteta i potencijalno ga uočiti ili imati validne informacije koje policiji mogu da pomognu u potrazi.

Ovaj sistem je zasnovan na tri pretpostavke. Prvo, pretpostavlja se da će ljudi odgovoriti na "AMBER alert" jer on može izazvati jaku emotivnu reakciju. Dalje, medijsko pokriće slučaja "AMBER alerta" budi strah i anksioznost u ljudima da će njihovo dijete biti oteto, ili izaziva simpatije i identifikaciju sa roditeljima otetog djeteta, zbog čega građani obraćaju više pažnje na njega. Treći razlog je legitimitet i kredibilitet medija i policije, zbog čega narod vjeruje ovom mehanizmu i na njega se oslanja.

Danas 30 zemalja u Evropi ima definisanu neku od verzija "AMBER alert" sistema. Od zemalja u regionu ovu praksu su uvele Albanija i Hrvatska.

Međutim, Crna Gora naizgled ne prepoznaje ovaj problem. Sistem u našoj državi je veoma loše razvijen, podaci o nestalim osobama nijesu redovno ažurirani, taj broj se nije značajno promijenio od 1999. godine. Po podacima Interpola (yellow notices) u našoj zemlji se 2 osobe vode kao nestale, dok komisija za nestale osobe prepoznaje 42 osobe, od kojih je većina povezana sa oružanim sukobima 1990-ih. Sama činjenica da u Crnoj Gori uopšte ne postoji javni registar nestalih osoba ukazuje na manjak transparentnosti i dostupnosti podataka.

Jedini način da se podaci dobiju je direktni kontakt sa MUP-om u vidu zahtjeva na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Tim putem smo saznali da je tokom 2022. godine raspisano ukupno 119 objava za nestalim licima, od čega za 62 maloljetnih lica.Ohrabrujuć podatak je da su sva maloljetna lica pronađena, ali to neće nužno uvijek biti slučaj, zbog čega bi država mogla preventivno djelovati. Broj dezinformacija još je veći zbog toga što je jedini dostupni kanal za informacije ovoga tipa društvene mreže, na kojima svako ima mogućnost objavljivanja sadržaja bez većih negativnih posljedica ako se ispostavi da su lažne. Ipak, društvene mreže često pomažu pri pronalasku nestalih, uprkos stranputicama kojima mogu da odvedu javnost.


Izvor fotografije: Pixabay

No, sistem "AMBER alert-a" je prije svega nastavak svih mjera koje se, inače, sprovode u potrazi za nestalom djecom. On nije zamjena ni za jedan od postojećih alata, ali je skoro jedini koji se može primjeniti u slučajevima krajnje hitnosti. Dakle, za uvođenje ovog mehanizma ne bi bilo potrebno mijenjati smjer i način djelovanja, već samo unaprijediti i nadograditi platforme i kriterijume za prijavu i uz to donijeti propratnu zakonsku regulativu po uzoru na zemlje koje ovaj sistem već uspješno primjenjuju.



Izvor fotografije: Pixabay

Izvor naslovne fotografije: Pexels