Trijumfalna životna misterija britanske spisateljice Agate Kristi

Svi smo bar jednom u životu čuli ime Agata Kristi. Gotovo da ne postoji pojedinac na planeti zemlji koji nije pročitao jedno njeno djelo i imerzivno ušao u svijet misterije i intriga. Neki su odrastali uz nju, a drugi, pak, ne, ali to ne znači da nijesu pročitali „Ubistvo Rodžera Akrojda“ ili „Deset malih Indijanaca“. Knjige ove slavne britanske spisateljice su prodate u više od dvije milijarde primjeraka te nas ne treba čuditi. Samim tim, jasan je njen učinak na samu književnost, naročito triler romane.

Izvor: The Christie Archive Trust

Rođena 15. septembra 1890. godine, već od malih nogu je pokazivala predispozicije ka pisanoj riječi. Svoju karijeru je započela 30 godina kasnije, poslije šest promašenih prilika i neobjavljenih novela, objaviviši krimi roman pod nazivom „Misteriozna afera u Stylesu“ koji je, ujedno, i debitantski roman jednog od najpopularnijih detektiva fikcije, Herkula Poaroa. Iako je ovo djelo zaradilo 25 funti, predstavlja začetak legije kriminalnih slučajeva ovog lika koji će poslužiti kao inspiracija brojnim drugim piscima da se istaknu i daju svoj pečat na sam žanr.

Ono po čemu se poznata spisateljica izdvaja od drugih je način na koji pažljivo kroji i veže priču nitima tajnovitosti tako da ona ima jasan i logičan svršetak. Njen stil se najbolje uočio u djelu „Deset malih Indijanaca“ koji su svjetski kritičari 2015. godine proglasili za „Naše omiljeno Kristi djelo“ što je prestižno priznanje u svijetu književnika. Pored ove intrigantne misterije koja je dobila mnoštvo adaptacija u narednih nekoliko decenija, kao njena veoma poznata i priznata djela su se našli: „Ubistvo Rođera Akrojda“, „Ubistvo u Orijent Ekspresu“, „Pet malih prašćiča“, „Smrt na Nilu“, kao i drugi. Skoro svako od spomenutih je na sebi svojstven i unikatan način prikazao glavnog lika Poaroa i njegovog pomoćnika Hejstingsa i time doprinijelo živahnosti i realnosti samo priče.

Izvor: Acorn TV

Međutim, pravi razlog njene popularnosti leži u samoj naraciji koja, po svakoj prilici, nije za one sa tananim živcima. Šarenolik pejzaš osumnjičenih, pažljivo krojene scene zločina i sitni detalji su pravi dar u nekoliko stotina stranica za one koji umiju da cijene vješto krojenu priču. Takođe, njena djela su među prvima, ako ne i pioniri, koja su zapečatila pravila misterije. Drugi žanrovski pisci su ih preuzeli i dalje inkorporirali u savremene medije, naročito one koji su blisko povezani sa detektivskim žanrom.

Doduše, najzanimljivija stvar u vezi Agate Kristi je, prema brojnim kritičarima književnosti i fanovima njenih djela, svakako, njen kompletan nestanak sa javne scene. Misteriozna do samog kraja, o njenom odsustvu se malo zna. Postoje razna nagađanja. Neki smatraju da je to imalo veze sa ucjenom, drugi pišu o njenom duhovnom rastrojstvu i slomu nakon prevare muža, a treći idu u vode fikcije i pišu knjige sa imaginarnim faktima poput: "Afera Kristi" (Nina de Gramont), "Misterija gospođe Kristi" (Meri Benedikt), "Jedanaest dana nestanka Agate Kristi" (Džered Kejd) i drugi.

Bilo kako bilo, književni trag ove spisateljica ostaje neizbrisiv, a mi, danas, slavimo njen rođendan čitajući najbolja štiva potpisana njenim naliv perom. 

Izvor naslovne fotografije: The Christie Archive Trust